Materijali za šivanje

Istražite široku ponudu materijala za šivanje. Naš širok izbor metraže je sve što vam je potrebno za početak vašeg sljedećeg projekta, bilo da se radi o osnovnim tkaninama za proizvode početničke razine ili ekstravagantnoj otmjenoj metraži za naprednije projekte. Za vas uvijek odabiremo tkanine visoke kvalitete i zanimljivog dizajna za najrazličitije želje i potrebe.
Materijali za šivanje razlikuju se po sastavu, načinu tkanja i pletenja te raznovrsnoj namjeni.

TKANINE, PLETENINE I VLAKNASTI MATERIJALI

Metražu  prvo dijelimo na tkanine i pletiva. To su dva potpuno različita procesa proizvodnje tkanina.

TKANINE

Tkanje uključuje isprepletanje dva sustava niti, potke i osnove, koje se križaju pod pravim kutom. Poznajemo nekoliko vrsta ili načina tkanja koje nazivamo vez. Za izradu metraže najčešće se koriste laneni, keper i atlas vezovi. Struktura tkanine je kruta i sama po sebi nema nikakvu elastičnost. Kod tkanina određena elastičnost može se postići samo dodavanjem elastanskih vlakana.

PLETENINE

Kod metraže pletiva, postoji samo jedan sustav niti, odnosno jedna duga nit, koja se oblikuje u kontinuirani niz isprepletenih petlji. Za razliku od tkanina, takva struktura petlje omogućuje fleksibilnost proizvoda, čak i ako materijal ne sadrži elastin. Pletivo ili pletenu metražu razlikujemo prema veličini ili petljama. Manje petlje tvore finije materijale  poput jerseya, a deblje veće petlje deblje materijale izraženije strukture koji se obično nazivaju pleteninama.

VLAKNASTI MATERIJALI

Uz dvije gore navedene skupine materijala za šivanje , poznajemo još i vlaknaste materijale. To su netkani tekstili, koji se proizvode prešanjem, tiskanjem međuspbno isprepletenih vlakana. To uglavnom uključuje filc i čoju.

SIROVINSKI SASTAV

Prema sastavu materijali za šivanje se razlikuju i  prema podrijetlu vlakana odnosno sirovina. Tako razlikujemo metražu prirodnog i umjetnog podrijetla.

PRIRODNA VLAKNA

Prirodna vlakna se dijele na celulozna i proteinska. Celulozna vlakna su biljnog porijekla, dok su proteinska vlakna životinjskog porijekla.

Prirodna celulozna vlakna uključuju pamuk, lan, ramiju, jutu, bambus, konoplju, ratan, rafiju, sisal itd.

Proteinska vlakna životinjskog podrijetla dijele se na keratinska i fibroinska vlakna. Keratinska vlakna uključuju dlake ovaca (vuna), koza (moher, kašmir), deva, ljama (alpaka) i dlake zeca (angora). Fibroinska vlakna se dobivaju odvijanjem čahura dudovog svilca i poznatija su kao svila.

UMJETNA VLAKNA

Poznajemo i umjetne tkanine. Mnogi su iznenađeni što se i umjetna vlakna dijele na ona proizvedena od prirodnih sirovina i ona koja su sintetičkog podrijetla.

Umjetna vlakna od prirodnih sirovina uključuju viskozu, modal, liocel, acetat, cupro, bambus viskozu. To su prirodni polimeri dobiveni raznim kemijskim postupcima.

Umjetna vlakna od sintetičkih sirovina uključuju poliester, poliamid, poliuretan, elastan, polipropilen, polivinil klorid itd.

UPOTREBA MATERIJALA

Metražu također možemo podijeliti i prema različitim područjima uporabe. Uzimajući u obzir različita svojstva, sastav, strukturu i izgled, tkanine se mogu koristiti za odjeću, modne dodatke, pozamanteriju te za dekoracije za dom i ostale dekorativne proizvode.